Velika Gospa

Velika Gospa ili Vela Gospa je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije (lat. Assumptio Beatae Mariae Virginis) koja se slavi 15. kolovoza. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama.

Značenje i teološka pozadina

Prema katoličkom nauku, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Dogmu o njezinu uznesenju proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. godine u apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus. Iako je dogma definirana tek u 20. stoljeću, štovanje i vjera u Marijino uznesenje prisutni su gotovo od samih početaka kršćanstva. O toj su temi pisali brojni crkveni autori, među njima sv. Bernard iz Clairvauxa i sv. Antun Padovanski. Pitanje je li Marija umrla prije uznesenja ili je u vječni život prešla bez tjelesne smrti ostaje otvoreno.

Svetkovina u svijetu

Na blagdan Velike Gospe vjernici hodočaste u brojna marijanska svetišta. Svetkovina se posebno svečano slavi u Europi i Južnoj Americi, gdje se održavaju procesije, misna slavlja i pučki festivali. Blagdan obilježavaju i anglikanci te luterani, iako bez službenog spominjanja pojma „uznesenje“.

Velika Gospa u Hrvatskoj

Velika Gospa najveći je marijanski blagdan u Hrvatskoj, a ujedno i državni blagdan. Svake godine 15. kolovoza brojni vjernici iz zemlje i inozemstva hodočaste u marijanska svetišta diljem Hrvatske.

• Marija Bistrica – najveće marijansko svetište u Hrvatskoj
• Sinj – Čudotvorna Gospa Sinjska, zaštitnica grada, čija je slika donesena iz Rame
• Trsat – jedno od najstarijih i najznačajnijih svetišta Majke Božje u Hrvatskoj
• Ostala poznata svetišta: Aljmaš, Voćin, Krasno, Vepric, Remete, Pleternica, Nin, Molve, Nova Rača i druga.

Obilježavanje i značaj

Središte proslave Velike Gospe u Hrvatskoj su hodočašća, sveta misa i procesije. Blagdan povezuje vjerske obrede s kulturnim manifestacijama i narodnim običajima. Velika Gospa se u mnogim mjestima štuje kao zaštitnica, a vjernici joj se obraćaju za zagovor i pomoć u životnim poteškoćama.